Savjet buduæim ljubiteljima Bonsai drveæa

Imao sam prilike stupiti u kontakt sa mnogobrojnim  ljubiteljima koji su kupili neko od Bonsai drva. Pitanja se uglavnom mogu sažeti u jedno: "Kako održati u životu kupljeno Bonsai drvo?".
Na žalost, kupnjom Bonsai drveta u nekoj od cvjeæarni u Zagrebu, 99% ljubitelja prirode dožive razoèaranja u vrlo kratkom roku. Osnovni razlog, po meni, je u tome da cvjeæari i osobe koje tako prodaju Bonsai drvo nemaju dovoljno znanja o Bonsaiu kao takvom a da ne spominjem odreðivanje pojedinih vrsta prema životnim potrebama i osobinama. U jednu ruku je to i razumljivo stoga što su to u glavnom vrste koje su samonikle u tropskim predjelima,  te nije bilo kontakta sa takvim vrstama kod nas. Meðutim ako govorimo o vrstama kao što su borovi ili javori kojih vrsta ima samoniklih i u našoj zemlji, onda nema opravdanja za nepoznavanje osnovnih postavki o pojedinim vrstama.

Na žalost u Hrvatskoj je još uvijek pre mali broj onih koji znaju dovoljno o Bonsaiu a koji bi mogli to svoje znanje i iskustvo podjeliti sa drugima a da istovremeno saznaju i nešto novo. Što se tièe literature ona je, bar kad je rijeè o hrvatskim izdanjima, nikakva, dok se na stranim jezicima može naæi na nekoliko mjesta u Zagrebu i to pretežno na engleskom jeziku.

Naime postoji predrasuda da je Bonsai drvo sobna biljka i kao takva se mora držati tokom života u sobi ili prostoriji. To je toèno ali samo polovièno.
Prema prostoru gdje se smije držati Bonsai drvo, Bonsai drva su podjeljena u tri skupine: a) sobni Bonsai, koji se tijekom života drži u prostoriji na  konstantnoj temperaturi  i koncentraciji  vlage u zraku ( tropske vrste ); b) polusobne ili one vrste koje se tijekom toplijeg perioda drže vani na otvorenom, (vrt ili balkon), a tijekom hladnijeg perioda u prostoriji koja nesmije biti grijana na temperaturu višu od +5°C (mediteranske  vrste ); te c) vrste koje cijele godine moraju biti vani u vrtu ili balkonu  uz povremeno zaštiæivanje korijenove bale tijekom zime (kontinentalne vrste).

Kada to prihvatimo možemo pristupiti slijedeæem, a to je raspoznavanje vrsta i podvrsta kako bi mogli odrediti koje životne zahtjeve traži pojedina vrsta. Takoðer moramo razmisliti kakve uvjete smo u stanju pružiti tom našem buduæem "ljubimcu".

Moja preporuka je da bi u svakom sluèaju svaki onaj koji misli imati neko lijepo Bonsai drvo trebao za poèetak pokušati sa nekim od nama poznatijim  vrstama kao što su breza, bukva, hrast, poljski javor, glog koji se mogu naæi kod nas u skoro svakoj šumi kao mlade samonikle biljke. Pri tome moramo paziti da ne uništimo prirodu pohlepno kupeæi svaki primjerak mlade biljke.

Možemo poèeti sa uzgojem Bonsai drveta iz sjemena. Ovdje moram naglasiti da ne postoji Bonsai sjeme, veæ je to sjeme sakupljeno u prirodi ili planski uzgojeno, iz kojega bi izraslo "normalno" drvo, visine nekoliko metara, ovisno o vrsti. Ovaj naèin uzgoja je dugotrajan i zahtjeva odreðena znanja o sjemenarstvu i uzgoju klijanaca.

Sve ovo gore navedeno je samo onaj prvi korak koji æe nas odvesti pravim putem do lijepog, zdravog i dugovjeènog Bonsai drveta. Tek kad se odluèimo na taj korak predstoji još puno truda i volje kako bi mogli reèi da smo uspjeli uzgojiti Bonsai drvo, a svako novo drvo daje nam snage i volje ka slijedeæem, u potpunosti zaboravljajuæi na svakodnevne brige i nevolje.

U oèekivanju da ova prelijepa istoènjaèka umjetnost, koja nas uèi suživotu sa prirodom i poštivanju osnovnih prirodnih zakona, raširi korijenje i u Hrvatskoj spreman sam pružiti pomoæ i savjet svakom zainteresiranom ljubitelju prirode.

                                                                                                                                                                     Pavlov Zoran
Hvarska br.1
10 000 ZAGREB
tel. 6180-768
E-mail: zoran.pavlov@zg.tel.hr  ili  bonsaihrv@netscape.net  ili   zpavlov@geocities.com